Sve su glasnije spekulacije da bi Bosna i Hercegovina mogla uskoro podnijeti zahtjev za punopravno članstvo u NATO. Ipak, formalni koraci i politička saglasnost unutar zemlje i dalje su ključni faktor.
Prema ocjenama vojnog analitičara Vlade Radulovića, tehnički dio procesa je u velikoj mjeri završen. BiH je ranije dobila MAP (Akcioni plan za članstvo), a usvojen je i novi strateški okvir za period 2025–2028. године. Kao glavno otvoreno pitanje navodi se vojna imovina – ukupno 23 lokacije u Republika Srpska koje bi, prema ranijim odlukama, trebalo da budu uknjižene na državu BiH.
Radulović smatra da je, u poređenju sa Srbija, BiH bliža formalnom članstvu, dok je Srbija trenutno daleko od takvog poteza. Međutim, politički stav vlasti u Republici Srpskoj ostaje presudan – da li će se držati ranijeg zaključka da se po pitanju NATO-a prati politika Srbije ili će doći do drugačijeg političkog dogovora.
Koliko bi članstvo koštalo?
Članstvo u NATO-u ne podrazumijeva direktnu uplatu u “kasu Alijanse”, već povećanje izdvajanja za odbranu i prilagođavanje standardima saveza. Trenutno članice izdvajaju prosječno oko 2% BDP-a, dok Sjedinjene Američke Države zagovaraju povećanje na 5%, što je bila tema i prošlogodišnjeg samita u Hagu.
BiH trenutno za odbranu izdvaja između 0,7 i 0,9% BDP-a, što je ispod jedan odsto. Ukoliko bi dostigla prag od 2%, to bi značilo približno milijardu maraka godišnje za sektor odbrane, uz mogućnost daljeg rasta izdvajanja u narednim godinama.
Ekonomski analitičar Svetlana Cenić upozorava da bi povećanje budžeta za odbranu moglo otvoriti pitanje preraspodjele sredstava. U praksi, to bi značilo manje novca za druge oblasti ili uvođenje novih fiskalnih mjera. Iskustva nekih članica pokazuju da veća izdvajanja za vojsku često izazivaju rasprave o smanjenju ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i socijalne programe.
Politička i ekonomska dilema
Pitanje NATO-a u BiH tako ostaje višeslojno – od pravno-tehničkih uslova, preko unutrašnjeg političkog konsenzusa, do finansijske održivosti. Hoće li prevagnuti bezbjednosni argumenti ili strah od dodatnog opterećenja budžeta i građana, zavisiće od odluka domaćih vlasti i njihove spremnosti na kompromis.
Коментари
Постави коментар